REPUBLIKA HRVATSKA
DRZAVNO ODVJETNISTVO REPUBLIKE HRVATSKE
Zagreb, Gajeva 30a
Broj: M-DO-208/2021-4
Zagreb, 28. prosinca 2021.
ZS/AM
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA I ODRZIVOG RAZVOJA
n/r ministra dr.sc. Tomislava Corica
Radnicka cesta 80
ZAGREB
PREDMET: Ugovori izmedu Republike Hrvatske i MOL Hungarian Oil and Gas
Company PLC
- misljenje, daje se
Na broj: KLASA: 011-01/21-01/806
URBROJ: 517-14-1-21-3
Postovani,
dana 27. prosinca 2021. zaprimili smo Vas dopis gornje klase u kojem trazite misljenje o pravnim radnjama koje je potrebno poduzeti radi osporavanja Ugovora o medusobnim odnosima dionicarima koji se odnosi na INA-Industriju nafte d.d. (FASHA) i Ugovora o plinskom poslovanju (GMA) oba od 30. sijecnja 2009., a za koje je pravomocnom presudom Zupanijskog suda u Zagrebu broj K-Us-50/14 od 27. prosinca 2019., potvrdene presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Kz-Us- 76/2020 od 7. srpnja 2021. utvrdeno da su zakljuceni na temelju koruptivnih radnji.
U privitku Vaseg dopisa dostavili ste nam, osim naprijed navedenih Ugovora i presuda, jos i Ugovor o medusobnim odnosima dionicara koji se odnosi na INA-Industriju nafte d.d. od 17. srpnja 2003. (SHA), Pravorijek Arbitraznog tribunala utemeljen prema pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za medunarodno trgovacko pravo (UNCITRAL) od 23. prosinca 2016. te odluku svicarskog Saveznog Vrhovnog suda od 17. listopada 2017. kojom je odbacena tuzba-zalba i zahtjev za reviziju podnesen od strane Republike Hrvatske.
[Page 2]
Izvrsen je uvid u svu dostavljenu dokumentaciju, kao i u pravno misljenje profesora dr.sc. Hrvoja Sikirica od 1. prosinca 2021. vezano uz mogucnosti pokretanja postupka za utvrdenje nistetnosti FASHA i GMA, te Odvjetnickog drustva Lalive od 10. prosinca 2021. vezano uz mogucnost pokretanja postupka revizije arbitraznog pravorijeka pred svicarskim Saveznim Vrhovnim sudom te se ocitujemo kako slijedi.
Republika Hrvatska je 17. srpnja 2003. zakljucila s MOL Hungarian Oil and Gas PLC ugovor o kupoprodaji dionica i medudionicarski ugovor u odnosu na INU-Industriju nafte d.d. (SHA). Clankom 15. ugovorena je klauzula o rjesavanju sporova koja glasi:
"Svi sporovi koji bi mogli nastati izmedu Ugovornih strana iz iii u odnosu na iii u svezi s ovim Ugovorom bit ce konacno rijeseni arbitrazom sukladno vazecim Pravilima o medunarodnoj arbitrazi Medunarodne gospodarske komore. Broj arbitara imenovanih sukladno navedenim pravilima bit ce tri. Svaka Ugovorna strana imenuje po jednog arbitra, a dva tako imenovana arbitra imenuju treceg arbitra, koji ce postupati kao predsjednik Arbitraznog tribunala. Mjesto arbitraze bit ce Zeneva, Svicarska. Jezik arbitraznih postupaka bit ce engleski jezik iii drugi jezik kojeg Ugovorne strane dogovore. Pravorijek donesen u bilo kojoj arbitrazi temeljem ovog Ugovora bit ce zadnji i konacan i presuda o tome moze biti donesena na bilo kojem sudu nadleznom za izvrsenje istog. Protiv Pravorijeka donesenih temeljem ovog Ugovora nece biti nikakve zalbe pred bilo kojim sudom."
Dana 30. sijecnja 2009. potpisana je Prva izmjena i dopuna medudionicarskog ugovora (FASHA) koja ne sadrzi odredbu o rjesavanju sporova, zbog cega se primjenjuje odredba iz Ugovora iz 2003. godine.
Istog datuma zakljucen je i Ugovor o plinskom poslovanju GMA koji sadrzi identicnu odredbu o rjesavanju sporova - arbitrazom.
Istice se da je arbitrazna klauzula zaseban ugovor u odnosu na glavni ugovor u kojem je sadrzana, pa moguca nistetnost glavnog ugovora nema za posljedicu nevaljanost arbitrazne klauzule.
Nakon sto je 19. studenog 2011. Zupanijski sud u Zagrebu donio presudu K-Us-26/11 kojom je utvrdena kaznena odgovornost Ive Sanadera za primanje mita, Republika Hrvatska je u sijecnju 2014. godine pokrenula protiv MOL- a arbitrazni postupak temeljem pravila UNCITRAL-a i to upravo postujuci odredbu o rjesavanju sporova arbitrazom sadrzanu u cl. 15. Ugovora o medusobnim odnosima dionicara iz 2003. godine i cl. 4.8.2.2. Glavnog ugovora o plinskom poslovanju iz 2009. godine. Mjesto arbitraze je Zeneva sto je odredeno Ugovorom, pa je stoga lex arbitri svicarsko pravo.
Tuzba je podnesena 14. listopada 2014., nakon sto je odluka o kaznenoj odgovornosti postala pravomocna, i temelji se na cinjenici da je Ivo Sanader primio mito da bi omogucio MOL-u stjecanje upravljackih prava nad INA- Industrijom nafte d.d., te zbog toga sto MOL nije ispunio svoje ugovorne obveze koje se prvenstveno odnose na ulaganje u rafinerije u Rijeci i Sisku.
[Page 3]
Tuzbeni zahtjev se odnosio na utvrdenje nistetnosti FASHA i GMA zbog pocinjenja kaznenog djela davanja i primanja mita te alternativno ako Tribunal ne proglasi FASHA nistetnom na osnovi mita, da se FASHA proglasi nistetnom na temelju cl. 270., 271. i 322. Zakona o obveznim odnosima i Zakona o trgovackim drustvima, kao i da se obveze na placanje naknade stete radi povrede FASHA prema kojoj je MOL trebao razvijati i prosiriti ININO poslovanja.
Dana 23. prosinca 2016. (nakon sto je Ustavni sud ukinuo presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Zupanijskog suda u Zagrebu) Tribunal je donio Pravorijek koji glasi:
"U ovoj arbitrazi izmedu tuzitelja, Republike Hrvatske, i tuzenika, MOL Hungarian Oil and Gas PLC., iz naprijed navedenih razloga te odbijajuci sve podneske i tvrdnje o suprotnom, ovaj Tribunal UTVRĐUJE, PROGLAŠAVA, ODREĐUJE, NAREĐUJE te PRESUĐUJE da se odbijaju svi zahtjevi Republike Hrvatske koji se temelje na mitu, upravljanju drustvom i MOL-ovim navodnim povredama Ugovora o medusobnim odnosima dionicara iz 2003. godine."
Republika Hrvatska je 1. veljace 2017. ulozila tuzbu-zalbu i zahtjev za reviziju protiv arbitraznog Pravorijeka jer je arbitar kojeg je imenovala Republika Hrvatska bio u sukobu interesa cime je povrijedeno pravo na raspravljanje i pravorijek je nespojiv s javnim poretkom jer Tribunal nije uzeo u obzir odlucujuce dokaze u odnosu na kazneno djelo uzimanja/davanja mita koju tuzbu-zalbu i zahtjev za reviziju je svicarski Savezni Vrhovni sud u listopadu 2017. odbacio.
Slijedom svega navedenog, a uzimajuci u obzir pravni okvir i arbitraznu klauzulu iz Ugovora iz 2003. godine, provedene postupke i cinjenice u konkretnom predmetu, prihvacajuci misljenja prof.dr.sc. Hrvoja Sikirica i Odvjetnickog ureda Lalive, te s obzirom na sve okolnosti ovog slucaja, misljenja smo da se, u ovom trenutku, kao najucinkovitiji pravni put za zastitu interesa Republike Hrvatske ukazuje podnosenje revizije protiv arbitraznog Pravorijeka svicarskom Saveznom Vrhovnom sudu sukladno cl. 190.a i 192. PILA-e (Svicarskog zakona o privatnom medunarodnom pravu od 18. prosinca 1987. zadnja izmjena je na snazi od 1. sijecnja 2021.).
Ovisno o odluci svicarskog suda trebati ce donijeti odluku o poduzimanju daljnjih pravnih radnji radi zastite interesa Republike Hrvatske.
S postovanjem,
ZAMJENICA GLAVNE DRŽAVNE ODVJETNICE
REPUBLIKE HRVATSKE
Signature
Željka Saškor